Kratka povijest parfema

Od Egipta do Coco Chanel

Mmm, osjetiš neki miris – nebitno je li u pitanju pokošena trava, svježe oprano rublje ili tvoj omiljeni parfem – i automatski ti probudi (o)sjećanja. A sve zbog jednog mirisa. Zbog moći i,  utjecaja koje imaju na čovjeka, parfemi su oduvijek prava umjetnost. Da bi se shvatila mirisna moć parfema, potrebno je vratiti se u doba drevnih Egipćana. Upravo su oni udarili temelje onome što nas danas toliko veseli i što nazivamo parfemom.

Svijet je počeo mirisati – u Egiptu

Danas parfeme koristimo isključivo u kozmetičke i beauty svrhe. Do takvog statusa i široke primjenjivosti parfem je prošao dug put. U drevnom Egiptu koristio se uglavnom u obredne i vjerske svrhe. No, baš kao što je i danas teško odoljeti tim lijepim, mirisnim pripravcima, bilo je i onda. I to je bio početak primjene parfema u kozmetičke svrhe.

Recimo, da živiš u doba starih Egipćana i da pripadaš „visokom društvu“, samo tada bi ti bilo dozvoljeno uživanje i korištenje mirisnih pripravaka. Žene su se masirale ružinim pomadama ili mašću od bademova ulja, aromatičnog vina, cimeta i meda. Nešto slično tom koktelu mirisa danas bi se moglo pronaći u bočici parfema Poison Christiana Diora.

Naravno, ni muškarci nisu ostali „nenamirisani“. Oni su jednako oduševljeno uživali u aromama koje su im milovale nosnice. No, oni su to radili malo drugačije. Mirisnu smolu su stavljali na tjeme. Kako se ona topila, tako je njihovo lice postajalo mirisno.

Francuska kao početak parfemske priče

Čari mirisa Grci su naslijedili od Egipćana, a Rimljani od Grka. Još tada su bili popularni snažni, aromatični mirisi, a Grci su odigrali važnu ulogu u razvoju parfimeristike tako što su prvi počeli koristiti tekuće parfeme.

Nije dugo trebalo da i druga društva uvide snagu parfema pa se tradicija pripreme mirisnih balzama, krema i vodica vrlo brzo proširila na ostatak svijeta. Međutim, parfemi kakve poznajemo danas, svoje korijene vuku u Francuskoj. Prvi takav parfem proizveo se 1190. godine u Parizu odakle je i započela prava industrija koja i danas cvjeta.

Parfemi bili zabranjeni jer potiču nemoral

Prvi imenovani parfem bio je Vodica mađarske kraljice, odnosno Mađarska vodica zahvaljujući kojoj je Elizabeta Ugarska uspjela od kralja Poljske dobiti ženidbenu ponudu. Naravno, kako to obično biva, parfimeristika je postala unosan i dobro uhodan biznis. Posebno su to iskoristili oni koji su u svojim vrtovima imali aromatične sastojke od kojih su se pravili parfemi.

Parfemska industrija svoju je renesansu doživjela tek u 18. i 19. stoljeću. Među ljudima su brzo postali popularni, ali su istovremeno u očima vlasti parfemi bili „poticaj na nemoralno i nedolično ponašanje“. Zato je engleski parlament zabranio upotrebu mirisa u svrhu navođenja na ženidbu i zavođenja.

S vremenom su mirisi i parfemi postajali dostupniji i izvan kraljevskih dvora, ali i dalje su u njima mogli uživati samo odabrani. Jedan od prvih komercijalnih parfema bio je Aqua Mirabilis što u prijevodu znači čudesna vodica.

U 19. stoljeću osnovana je parfumerija Fragonard u Grasseu u Francuskoj. Ona je zanimljiva jer je na njezinu mjestu osnovana tvrtka Parfumerie Fragonard koja i danas proizvodi sastojke za proizvodnju parfema. Osim toga, još uvijek se proizvodi i tzv. Mađarska vodica koja miriše na svježinu bergamota i jasmina sa slatkom ambrom.

Od Chanela No° 5 do Avril Lavigne

U prošlom stoljeću parfemi su postali gotovo nerazdvojan dio kolekcije svake značajnije modne kuće. Tako su Chanel, Dior, Versace, Armani, Yves Saint-Laurent i drugi, osim skupe odjeće počeli nuditi i skupe parfeme. Iz tog vremena svakako je najznačajnija Coco Chanel koja je svijetu podarila jedan od najpopularnijih parfema svih vremena – Chanel No° 5.

Danas su parfemi kreirani u 20. stoljeću još uvijek itekako cijenjeni i traženi. Čini se da nema svjetski poznate zvijezde koja nije predstavila svoj parfem: od manekenki, preko pjevačica do glumica. Tko zna, možda će se i o njima jednog dana pisati kao o Ciparskoj ili Mađarskoj vodici.